Glutamin pripada skupini neesencijalnih aminokiselina što znači da ju jetra može sama sintetizirati. Najzastupljenija je u mišićima i jednako kao i ostale aminokiseline sudjeluje u izgradnji proteina koji su osnovne građevne jedinice svih živih bića i svih tkiva te također sudjeluju i u procesima koji su bitni za održavanje funkcija organizma jer su svi hormoni i enzimi u tijelu proteini.
Glutamin nastaje kada se slobodni dušik veže na glutaminsku kiselinu. S obzirom da može lako prolaziti kroz barijeru između krvi i mozga, mozak ga koristi kao gorivo. Jednako kao i glutaminska kiselina, utječe na količinu GABA-e ( aminokiseline koja u našem organizmu djeluje kao neurotransmiter tj. prenosi signale između neurona u središnjem živčanom sustavu) te ima glavnu ulogu u održavanju normlane funkcije mozga i mentalnog zdravlja. Najpopularnija je upotreba glutamina kod sportaša i bodybuildera jer pomaže u stvaranju i održavanju mišićne mase. Osim toga, pomaže u poboljšanju sportske izvedbe tijekom treninga visokog intenziteta te smanjuje umor koji se javlja kao posljedica takvih vježbi. S obzirom da sudjeluje u stvaranju i održavanju mišićne mase, te suplementacija glutaminom može popraviti manja oštećenja mišića, koriste ga i osobe vezane za krevet te one oboljele od AIDS-a ili karcinoma kako bi umanjili gubitak mišićne mase.
Osim u izgradnji mišića glutamin ima bitu ulogu i u probavnom i imunosnom sustavu. Enterociti tj. epitelne stanice tankog crijeva koriste glutamin kao osnovno gorivo za metabolizam hranjivih sastojaka koje unosimo prehranom. U imonološkom sustavu, glutamin ima sličnu ulogu kao i u probavnom tj. služi kao izvor energije makrofagima i limofocitima (glavnim stanicama imunološkog sustava). Iz tog razloga glutamin pokazuje povoljan utjecaj na osobe izrazito oslabljenog imuniteta ( kemoterapije, transplantacije…) te pruža zaštitu od raznih infekcija.
Suplemetacija glutaminom, također, može biti korisna u liječenju artritisa, autoimunih bolesti, fibroze, poremećajima vezivnog tkiva, epilepsije, kroničnog umora, depresije, shizofrenije..
Ne preporučuje se uzimanje glutamina osobama koje imaju problema s bubrezima ili boluju od ciroze jetre ili bilo koje bolesti kojoj je uzrok višak amonijaka u organizmu.
Dobar prirodni izvor su biljke poput špinata ili peršina, ali se koncentracija glutamina snižava termičkom obradom namirnica, pa se preporučuje konzumacija svježeg povrća i začina. Kod suplementacije sportaša preporučuje se konzumacija 1.5-4.5 g ovisno o intezitetu fizičke aktivnosti.